Pređi na glavni sadržaj
Igla seizmografa crta liniju na papiru

Zemljotresi u Crnoj Gori: koliko često se tlo trese, koja područja su najugroženija, zemljotres 1979. i najnoviji zemljotresi

Da li je Crna Gora trusno područje? Šta seizmološka služba kaže o broju zemljotresa godišnje, zašto je primorje najugroženije, šta se dogodilo u zemljotresu 1979, najnoviji zemljotresi iz 2026. i šta proveriti u stanu, kući i polisi osiguranja.

RK

Rohat Kahraman— Advokat, RoNa Legal

25. септембар 2026. · Provereno radi pravne tačnosti

RoNa Legal →

Da li je Crna Gora trusno područje? Da. Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju beleži oko 400 zemljotresa jačih od magnitude 1,2 u seizmički mirnoj godini, a više od 30.000 u aktivnoj. Primorje i njegovo zaleđe ocenjeni su sa IX po MCS skali intenziteta, što je najveća opasnost u zemlji, dok je krajnji severoistok praktično aseizmičan. Najjači zabeleženi zemljotres, 15. aprila 1979, imao je magnitudu 7,0.

Većina ovih zemljotresa je preslaba da bi se osetila. Podaci u nastavku potiču od seizmološke službe Zavoda (ZHMS), provereni 25. septembra 2026.

Koji delovi Crne Gore su najugroženiji?

PodručjeOčekivani intenzitet (MCS)Napomena
Primorje i zaleđeIXSeizmogene zone Ulcinja, Budve, Boke Kotorske i Skadarskog jezera
Podgorica i okolinaVIIISa verovatnoćom od 63% u periodu od 100 godina
Centralna Crna GoraNižiDuboka rasedna zona pruža se od severne Albanije pored Podgorice i Danilovgrada
Berane, Plav i područje PiveLokalne zoneBerane i Plav imali su jače zemljotrese; na području Pive može biti mnogo slabih
Od Pljevalja do Bijelog PoljaPraktično aseizmičnoNajmirniji deo zemlje

Karte seizmičkog hazarda deo su nacionalnog standarda MEST EN 1998-1:2015/NA:2015 (Evrokod 8), po kome projektanti dimenzionišu zgrade na seizmičke sile.

Šta se dogodilo u zemljotresu 1979?

PokazateljPodatak
Datum i vreme15. april 1979, 07:19 po lokalnom vremenu
Magnituda7,0 po Rihterovoj skali (ZHMS)
IntenzitetIX duž čitavog crnogorskog primorja i u severnoj Albaniji
Poginulih101 u Crnoj Gori i 35 u Albaniji
Ostalo bez krovaViše od 100.000 ljudi
Najjači naknadni zemljotres24. maj 1979, magnituda 6,3, ispod mora kod Budve

Stari gradovi Budve i Ulcinja teško su oštećeni, a u oktobru 1979. UNESCO je upisao Kotorski region na listu svetske baštine i istovremeno na listu ugrožene baštine. Posle katastrofe su od 1980. do 1986. urađene seizmološke studije za svaku opštinu.

Koji su bili najnoviji zemljotresi?

DatumEpicentarMagnituda
24. septembar 2026, 15:28Južno od Nikšića3,0, dubina oko 2 km
6. avgust 2026, 03:012 km južno od Ulcinja2,6, dubina 15 km
4. januar 2026, 01:18Oko 8 km jugozapadno od Velimlja, kod Nikšića2,9

Nijedan nije izazvao štetu. Zavod objavljuje izveštaj za svaki jači zemljotres, sa kartom epicentra.

Šta kupac ili zakupac treba da proveri?

Pitajte kada je zgrada izgrađena, ko ju je projektovao i ima li upotrebnu dozvolu; naša kontrolna lista za pregled stana navodi pitanja koja treba postaviti. Šteta od zemljotresa nije automatski pokrivena polisom za stan, pa proverite navedene rizike u našem vodiču o osiguranju stana. Ako inženjer pronađe pukotine ili druge slabe tačke, popravke su posao za građevinare, poput onih u odeljku renoviranje i gradnja na Glatku. U hitnom slučaju pozovite 112, kako objašnjava naš vodič o hitnim brojevima.

Često postavljana pitanja

Da li u Crnoj Gori ima zemljotresa? Da. U mirnoj godini zabeleži se oko 400 zemljotresa jačih od magnitude 1,2, uglavnom preslabih da bi se osetili.

Koji deo Crne Gore ima najveći rizik od zemljotresa? Primorje i njegovo zaleđe, ocenjeni sa IX po MCS skali.

Koji je bio najjači zemljotres u Crnoj Gori? Zemljotres od 15. aprila 1979, magnitude 7,0, u kome je u Crnoj Gori poginuo 101 čovek.

Da li je Podgorica ugrožena zemljotresima? Da, ali manje od primorja: intenzitet VIII očekuje se sa verovatnoćom od 63% u periodu od 100 godina.

Gde mogu da vidim poslednji zemljotres u Crnoj Gori? Na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, koji izveštava o svakom jačem zemljotresu.

Koji deo Crne Gore je najbezbedniji od zemljotresa? Krajnji severoistok, između Pljevalja i Bijelog Polja, koji je praktično aseizmičan.

Izvori

Ocene hazarda i godišnji brojevi potiču sa stranica ZHMS o seizmičkom hazardu i o seizmičkoj opasnosti u Crnoj Gori, a avgustovski zemljotres iz izveštaja o poslednjem zemljotresu. Žrtve iz 1979. potiču sa Vikipedije, septembarski zemljotres iz Espresa, koji citira Evropsko-mediteranski seizmološki centar, a januarski iz Standarda, koji citira Zavod. Provereno 25. septembra 2026. Fijaka je platforma za oglase i ne procenjuje zgrade; za konkretnu nekretninu pitajte statičara.

Slični tekstovi