Za branje gljiva za sopstvene potrebe zakon ne propisuje dozvolu, ali ko gljive bere radi prodaje mora imati dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine i biti upisan u Centralni registar privrednih subjekata za otkup i promet divljih vrsta. Novi Zakon o zaštiti prirode važi od 15. avgusta 2026, a za komercijalno branje bez dozvole propisuje kaznu od 250 do 4.000 eura za fizičko lice. Pravilnik iz aprila 2026. navodi 17 nadzemnih vrsta gljiva i tartufe koji se smiju sakupljati za prodaju, među njima vrganje, lisičarku, mrku trubu i smrčke. Zaštićene vrste zabranjeno je brati i prodavati.
Ovaj vodič sabira pravila za branje, listu vrsta i kazne na jednom mjestu.
Da li za branje gljiva treba dozvola?
| Situacija | Šta važi |
| branje za sopstvene potrebe | zakon ne propisuje dozvolu Agencije; zabrane za zaštićene vrste važe za sve |
| branje radi prodaje | dozvola Agencije i upis u CRPS za otkup i promet divljih vrsta |
| branje za firmu koja ima dozvolu | ugovor sa imaocem dozvole i kopija dozvole kod sebe |
| branje na tuđem zemljištu radi prodaje | prethodna saglasnost vlasnika zemljišta |
| zaštićeno područje, na primjer nacionalni park | branje i prodaja šumskih plodova i gljiva su djelatnosti za koje se plaća naknada upravljaču |
- Zahtjev za dozvolu sadrži podatke o podnosiocu, vrstu i količinu, lokaciju branja i period, a firma prilaže i spisak berača.
- Dozvolu Agencija izdaje samo ako promet neće ugroziti povoljno stanje očuvanosti populacije vrste.
Koje gljive se smiju sakupljati za prodaju?
Lista iz Pravilnika o korišćenju divljih vrsta ("Sl. list CG", br. 50/2026):
| Gljiva | Latinski naziv |
| pravi vrganj | Boletus edulis |
| borov vrganj | Boletus pinophilus |
| raspucali vrganj | Boletus reticulatus |
| lisičarka | Cantharellus cibarius |
| mrka truba | Craterellus cornucopioides |
| obični i mali prosenjak | Hydnum repandum, Hydnum rufescens |
| borovača i druge mliječnice | Lactarius deliciosus, L. deterrimus, L. salmonicolor, L. sanguifluus, L. semisanguifluus |
| obična puza | Armillaria mellea, Armillaria ostoyae |
| vilin klinčac | Marasmius oreades |
| stožasti i svijetli smrčak | Morchella conica, Morchella esculenta |
| bijeli i crni tartufi | Tuber spp. |
- Najveće količine po vrsti određuje Stručna podloga koju Agencija izrađuje za tri godine i objavljuje na svom sajtu.
- Sakupljač vodi evidenciju o ubranim i prodatim količinama i dostavlja je Agenciji do 31. marta za prethodnu godinu.
Šta mijenja novi Zakon o zaštiti prirode?
- Zakon "Sl. list CG", br. 117/2026 važi od 15. avgusta 2026 i zamijenio je zakon iz 2016.
- Dozvolu za komercijalno branje i dalje izdaje Agencija (član 93).
- Pravilnik iz aprila 2026. primjenjuje se dok se ne donesu novi podzakonski akti, za koje zakon daje rok od godinu dana, ako nije u suprotnosti sa novim zakonom (član 128).
- Zaštićene divlje vrste biljaka i gljiva zabranjeno je brati, sakupljati, posjedovati, kupovati, prodavati ili nuditi na prodaju (član 85).
Kolike su kazne za branje radi prodaje bez dozvole?
| Ko | Kazna |
| fizičko lice | od 250 do 4.000 eura |
| preduzetnik | od 1.000 do 24.000 eura |
| pravno lice | od 2.000 do 80.000 eura |
| odgovorno lice u pravnom licu | od 500 do 8.000 eura |
- Kazne su propisane članom 127 za branje, sakupljanje i korišćenje divljih vrsta radi prodaje bez prethodne dozvole.
Prije odlaska u Durmitor ili Biogradsku goru pogledajte vodič o ulaznicama za nacionalne parkove i o planinarskim stazama. Gdje se prodaju domaći proizvodi u Podgorici piše u vodiču o pijacama, a kako se upisuje gazdinstvo u vodiču o registru gazdinstava.
Česta pitanja
Da li treba dozvola za branje gljiva u Crnoj Gori? Za branje radi prodaje treba dozvola Agencije za zaštitu životne sredine. Za sopstvene potrebe zakon ne propisuje dozvolu, ali zaštićene vrste ne smiju se brati.
Smijem li prodati vrganje koje sam ubrao? Samo ako imate dozvolu Agencije i upis u CRPS za otkup i promet divljih vrsta, ili berete za firmu koja ima dozvolu, uz ugovor i kopiju dozvole.
Kolika je kazna za prodaju gljiva bez dozvole? Fizičkom licu od 250 do 4.000 eura, preduzetniku od 1.000 do 24.000 eura, a pravnom licu od 2.000 do 80.000 eura.
Koje gljive su na listi za komercijalno branje? Sedamnaest nadzemnih vrsta, među njima pravi, borov i raspucali vrganj, lisičarka, mrka truba, mliječnice i smrčci, kao i tartufi.
Mogu li brati gljive u nacionalnom parku? Branje i prodaja šumskih plodova i gljiva u zaštićenom području spadaju u djelatnosti za koje se plaća naknada upravljaču, pa uslove provjerite kod uprave parka.
Da li važi stari pravilnik o sakupljanju iz 2010? Ne. Pravilnik iz 2026. ukinuo je pravilnik iz 2010, a primjenjuje se i uz novi zakon dok se ne donesu novi propisi.
Izvori
Dozvolu, zabrane i kazne propisuje Zakon o zaštiti prirode ("Sl. list CG", br. 117/2026), čl. 71, 85, 93, 127 i 128. Listu vrsta i obaveze sakupljača propisuje Pravilnik o bližem načinu i uslovima korišćenja i sakupljanja divljih vrsta ("Sl. list CG", br. 50/2026). Podaci su provjereni 29. septembra 2026. Fijaka je oglasni prostor; ovaj tekst nije pravni savjet.