Pređi na glavni sadržaj
Plac na padini iznad Bokokotorskog zaliva sa geodetskim kočićima i nacrtom na kamenom zidu

Plac na prodaju i izgradnja kuće u Crnoj Gori: pet kapija od oglasa do upotrebne dozvole

U oglasu piše "pogled na more, građevinsko", u katastru ponekad nešto drugo. Pet kapija na kojima se zaustavljaju kupci placeva, posebno stranci: klasa zemljišta, UTU, naknada za građenje, dva roka građevinske dozvole i upotrebna dozvola.

RK

Rohat Kahraman— Advokat, RoNa Legal

September 23, 2026 · Provjereno radi pravne tačnosti

RoNa Legal →

Mogu li kao stranac da kupim plac u Crnoj Gori i sagradim vilu? Da, ako je plac u katastru upisan kao građevinsko zemljište: prema članu 415 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima strano fizičko lice ne može da stekne poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, parcele na manje od jednog kilometra od kopnene granice i ostrva. Poljoprivredna parcela moguća je samo do 5.000 m² sa stambenim objektom na njoj; u suprotnom se čeka prekvalifikacija ili se kupuje preko crnogorskog DOO.

Oglas za plac ne čita se kao oglas za stan. Kod stana se pita cijena, kvadratura i sprat; kod placa, ono što piše u oglasu ("pogled na more, 800 m², građevinsko") i ono što kažu katastar i plan često su dvije različite stvari. Mjesta na kojima zapinju kupci, posebno stranci koji žele da kupe plac i na njemu izgrade kuću, poređali smo kao pet kapija. Za prodavce placeva ovo je ujedno spisak pitanja koja će im kupac postaviti. Redosljed je važan: ko stigne do četvrte kapije a da nije prošao drugu, odnosno prvo plati pa onda provjeri plan, plaća najskuplju školarinu.

Prva kapija: može li se ovaj plac uopšte upisati na kupca?

Zakon o svojinsko-pravnim odnosima (član 415) nabraja šta strano fizičko lice ne može steći: poljoprivredno zemljište, šumu i šumsko zemljište, nepokretnosti u pojasu od jednog kilometra uz kopnenu granicu, ostrva, prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi. Građevinsko zemljište nije na toj listi. Plac upisan u katastru kao građevinsko zemljište stranac može kupiti direktno, na svoje ime.

Problem je u tome što dio placeva oglašenih kao "građevinsko" u katastru i dalje stoji kao poljoprivredno zemljište. Jedini izuzetak u zakonu je uzak: poljoprivredna ili šumska parcela do 5.000 m² na kojoj se nalazi stambeni objekat i koja se prenosi zajedno s tim objektom. Prazna njiva ne ulazi u to. Ako je katastarska klasa pogrešna, stranom kupcu ostaju dva puta: čekati prekvalifikaciju ili osnovati crnogorsku firmu (DOO) i kupiti na firmu. Drugi put pretvara predmet o nekretnini u korporativni, sa godišnjim računima, knjigovodstvom i obavezama povrh zemljišta.

Druga kapija: bez UTU "građevinsko" ne znači ništa

Šta se može izgraditi na parceli ne odlučuje prodavac, nego opštinski dokument urbanističko-tehničkih uslova (UTU): spratnost, bruto površina, udaljenost od granice parcele, mjesta priključaka. Nazivi planova u oglasima, DUP, UP ili PUP, često se odnose na planove od prije mnogo godina; koji plan danas važi zna se tek poslije provjere u centralnom registru planske dokumentacije. Zadatak kupca je da po broju parcele pribavi važeće UTU i da arhitekta provjeri da li zamišljena kuća staje u njih. "Komšija je izgradio" nije zamjena.

Čitanje tog dokumenta je posebna vještina, a stranom kupcu skraćenice ništa ne govore. Najbolje ga je proći red po red sa arhitektom.

U istoj kapiji su dvije katastarske provjere. "G" list lista nepokretnosti bilježi službenost prolaza, hipoteke i pravo preče kupovine; vidljiv put još nije upisano pravo pristupa parceli. Parcela bez pravnog pristupa može na papiru biti građevinska i ipak zastati kod dozvole. Tamo gdje se međni kamenovi i katastarska linija ne poklapaju, snimanje radi licencirana geodetska organizacija; ko to preskoči prije kupovine, poslije završi u sporu oko granice.

Treća kapija: cijena placa nije i njegov trošak

Strance najviše iznenade komunalije, koje Zakon o uređenju prostora iz 2025 sada zove naknada za građenje: opštinska naknada za osnovno komunalno opremanje placa, odnosno put, vodu, kanalizaciju i struju. Obračunava se po kvadratnom metru neto površine, a ne bruto, po tarifi koju svaka opština određuje po zonama i vrsti objekta, a podzemne etaže se ne obračunavaju. Objekti u zoni morskog dobra i u nacionalnim parkovima plaćaju 20 odsto više. Opština može umanjiti naknadu do 50 odsto za porodičnu stambenu zgradu i do 20 odsto za jednokratno plaćanje, ali se umanjenja ne sabiraju: ako postoji više osnova, primjenjuje se samo najpovoljniji (članovi 70 i 71). Pošto se tarifa razlikuje od opštine do opštine, ne dajemo jednu cifru; između Budve i Bara razlika u nekim zonama dostiže dvostruki iznos.

Kada je riječ o cijeni gradnje, zvanična statistika je pouzdanija od raspona agenata. U MONSTAT-ovim podacima o novogradnji za drugi kvartal 2026. (preliminarno), prosječan kvadratni metar od 2.557 eura dijeli se na 1.960 eura cijene građenja, 342 eura uređenja građevinskog zemljišta i 255 eura ostalih troškova; na primorju je sama cijena građenja iznosila 2.200 eura. To su prosjeci za stanove koje su prodali investitori, a ne ponuda za kuću, ali kao red veličine: za kuću od 200 m² bruto na primorju sama stavka gradnje dolazi do oko 440.000 eura, prije komunalija, projekta, nadzora i PDV-a.

Kod PDV-a su važna dva datuma. Prvi već važi: faktura izvođača koji je u sistemu PDV-a nosi 21 odsto PDV-a, koji kao fizičko lice ne vraćate, a investitorska firma može. Drugi važi od 1. aprila 2026: građevinsko zemljište kupljeno od prodavca u sistemu PDV-a sada podliježe PDV-u umjesto porezu na promet. Isti plac košta različito u zavisnosti od toga da li je prodavac fizičko lice ili firma; zapišite ko prodaje pored tražene cijene.

Četvrta kapija: dozvola ima dva sata

Od izdavanja građevinske dozvole počinju da teku dva roka. Ako se gradnja ne započne u roku od dvije godine, prestaje pravo građenja po toj dozvoli; ako se ne završi u roku od pet godina, investitor plaća godišnju naknadu za svaku započetu godinu prekoračenja, obračunatu na predračunsku vrijednost objekta iz revidovanog glavnog projekta, i mora da održava gradilište do upotrebne dozvole (Zakon o izgradnji objekata iz 2025). Nijedan rok ne može da se zaustavi. Uzeti dozvolu prije nego što su finansiranje i izvođač spremni znači kazniti samog sebe.

Kičma predmeta za dozvolu je glavni projekat koji izrađuju licencirani inženjeri sa osiguranjem od profesionalne odgovornosti. Dvije dodatne zaštite zavise od toga šta gradite: revizija projekta obavezna je za sve osim porodične stambene zgrade, a isto važi i za stručni nadzor tokom gradnje po članu 50 Zakona o izgradnji objekata. Za kuću u kojoj ćete živjeti nijedno od toga zakon ne traži, a ipak su oba glavna zaštita od grešaka izvođača. Ako fiksna cijena i penali za kašnjenje nisu upisani u ugovor o građenju, rok od dvije godine radi za izvođača, a ne za vas.

Peta kapija: kuća je gotova, a i dalje "ne postoji"

Dok se ne obavi tehnički pregled i sedam dana kasnije ne izda upotrebna dozvola, objekat pravno nije završen. Korišćenje objekta bez upotrebne dozvole je zabranjeno; ne može se upisati u katastar kao završen objekat; advokat kupca prvo traži taj dokument; a predmet stranca za boravak ga ne prihvata kao dokaz o smještaju. Čak i ako kuću gradite za sebe, taj dokument je jedini put da se jednog dana može prodati ili naslijediti.

Ko gradi radi prodaje prolazi kroz širu kapiju: kod više jedinica ulaze u igru etažiranje, upis jedinica i ugovori s kupcima. Taj model ima svoja pravila i treba ga planirati posebno.

Tabela pred pet kapija

Redosljed ispod je spisak pitanja koja kupac kome se dopao oglas za plac treba da zatvori, redom, prije potpisivanja. Nijedno ne zatvara agent; sva zatvara neki dokument.

KapijaDokumentNa koje pitanje odgovara
1List nepokretnosti (listovi A i G)Da li je klasa građevinsko? Da li je pristup upisan?
2Važeći UTUDa li bruto površina i spratnost staju?
3Opštinska tarifa naknade + ponuda izvođačaUkupno po m², i ko snosi PDV?
4Kalendar dozvole + finansiranjeMogu li da počnem u roku od dvije godine i završim za pet?
5Plan tehničkog pregledaUpotrebna dozvola kog datuma, s kojim dokumentima?

Kupoprodajni ugovor za plac, provjera vlasništva i porez na promet idu po istim pravilima kao kod stanova; provjere iz teksta da li je kupovina stana u Crnoj Gori sigurna važe i za zemljište. Porez na promet je progresivan: 3 odsto do 150.000 eura, zatim stepenasto 5 i 6 odsto, kako pokazujemo u tekstu porez na promet nepokretnosti 2026.

Placevi su mali dio oglasa za nekretnine na Fijaki u poređenju sa stanovima; gdje se pojave, molimo prodavce da u tekstu napišu "građevinsko" ili "poljoprivredno", jer je odgovor na prvu kapiju obično ta jedna riječ. Ipak, ne oslanjajte se na klasu iz oglasa dok ne vidite list nepokretnosti.

Tarife i datumi su ažurni za septembar 2026; odluke o naknadi opštinske skupštine mogu mijenjati svake godine, pa prije potpisivanja tražite važeću odluku.

Fijaka je oglasna platforma. Samo informativno, nije pravni savjet; svaka parcela se ocjenjuje prema sopstvenim dokumentima.

Slični tekstovi