Ko radi cijepanje parcele? Geodetska organizacija sa licencom izrađuje elaborat diobe, a organ uprave za katastar ga pregleda i rješenjem upisuje promjenu.
Pretraga pokazuje šta se traži o granicama zemljišta: uz "cijepanje parcele" idu "postupak", "cijena" i "zahtjev", uz "parcelacija zemljišta" ide "cijena", uz "geodetski elaborat cijena" još "za upis u katastar" i "izvedenog stanja", a uz "utvrđivanje međe" idu "sudskim putem" i "cijena". Iza svih tih pitanja stoje tri zakona: Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, Zakon o svojinsko-pravnim odnosima i Zakon o vanparničnom postupku.
Ovaj tekst objašnjava ko radi geodetske poslove i u kojim rokovima, kako se parcela dijeli, kada je parcelacija dozvoljena, šta je urbanistička parcela, kako se uređuje međa i ko je vlasnik ograde i drveta na granici.
Ko radi geodetski elaborat
Diobu i spajanje parcela, snimanje objekata i vodova, omeđavanje granica i identifikaciju parcele radi geodetska organizacija sa licencom organa uprave za katastar, koja ima najmanje jednog zaposlenog geodetske struke sa ovlašćenjem za te poslove. Lice koje izvodi radove dužno je da pokaže legitimaciju kada se predstavlja vlasniku i kada ulazi na zemljište. Organizacija radi na osnovu službenih podataka katastra preuzetih prilikom prijave radova i ne smije bez opravdanog razloga odbiti zahtjev stranke.
| Korak | Rok po zakonu |
| Vlasnik, odnosno investitor prijavljuje promjenu na nepokretnosti | 30 dana od nastanka promjene |
| Geodetska organizacija utvrđuje promjenu i dostavlja elaborat, odnosno zapisnik o uviđaju | 30 dana od podnošenja prijave; ne važi kad se radi po ugovoru |
| Organ uprave pregleda, ovjerava i vraća elaborat | 30 dana od prijema |
| Rješenje o upisu promjene | Nakon kontrole elaborata |
Troškove utvrđivanja i provođenja promjena snosi imalac prava. Zakon o katastru ne propisuje cijenu radova geodetske organizacije; ona se ugovara, pa tražite pisanu ponudu sa opisom radova. Naknade koje propisuje Vlada odnose se na podatke i usluge samog katastra.
Razlika u površini parcele nastala prevođenjem analognog katastarskog plana u digitalni oblik ne smatra se promjenom ako je u postojećim granicama. Isto važi za razlike u površini posebnog dijela objekta nastale različitim standardima računanja.
Cijepanje parcele i parcelacija
Dioba i spajanje katastarskih parcela su promjene koje se provode u postupku održavanja katastra. Izmjenama iz decembra 2025. u istu listu dodata je i parcelacija, uz novo pravilo: parcelacija katastarskih parcela u obuhvatu planskog dokumenta dozvoljena je samo ako te parcele nijesu privedene namjeni i ako na njima nijesu izgrađeni objekti.
Ko kupuje dio parcele bez diobe, ne postaje vlasnik određene površine, nego suvlasnik cijele parcele u idealnom dijelu, srazmjerno cjelini. Šta suvlasništvo znači za prodaju i pravo preče kupovine, objašnjava naš tekst o suvlasništvu.
Katastarska i urbanistička parcela
Katastarska parcela je jedinica u katastru. Urbanistička parcela je, po Zakonu o uređenju prostora, jedinstveni dio prostora sastavljen od jednog poligona koji, u skladu sa pravilima parcelacije iz planskog dokumenta, obuhvata jednu ili više katastarskih parcela ili njihovih djelova i zadovoljava uslove izgradnje.
- Pristup. Urbanistička parcela mora imati obezbijeđen kolski pristup sa gradske saobraćajnice ili javnog puta. Izuzetak su stara gradska jezgra i tereni nepovoljne konfiguracije sa postojećim objektima, gdje je dovoljan pješački ili biciklistički pristup.
- Prenošenje plana. Katastar je dužan da plan parcelacije iz planskog dokumenta prenese na katastarske planove u roku od 30 dana od dostavljanja dokumenta.
- Kompletiranje. Vlasnik katastarske parcele dužan je da trpi promjene granica urbanističke parcele u skladu sa planom parcelacije. Ako urbanistička parcela obuhvata parcele više vlasnika, vlasnik najvećeg dijela može u roku od 60 dana od prenošenja plana ponuditi otkup ostalih djelova; ako to ne učini, otkup može ponuditi bilo koji vlasnik dijela.
Zato jedan plac u oglasu može biti dio urbanističke parcele koju dijeli sa susjedima. Kako se plac provjerava od klase zemljišta do dozvole, objašnjava naš tekst o kupovini placa i izgradnji kuće.
Uređenje međe
Ako su međni znaci uništeni, oštećeni ili pomjereni, svaki od susjeda može tražiti sporazumno utvrđivanje granice i postavljanje međnih znakova. Kada se susjedi ne slože, granicu utvrđuje sud u vanparničnom postupku.
| Faza | Šta se dešava |
| Predlog | Podnosi ga vlasnik ili korisnik susjedne parcele, sa podacima o parcelama iz katastra, razlozima i vrijednošću sporne površine |
| Ročište u sudu | Pokušaj sporazuma; sporazum unijet u zapisnik ima karakter sudskog poravnanja |
| Ročište na licu mjesta | Bez sporazuma, sud poziva vještaka geodetske struke i svjedoke |
| Odluka | Po jačem pravu, zatim po posljednjem mirnom posjedu, a ako ni to nije moguće, po pravičnosti |
| Veća vrijednost | Ako vrijednost sporne površine prelazi granicu spora male vrijednosti, a nema sporazuma, sud upućuje na parnicu |
| Rješenje | Opisuje graničnu liniju uz skicu; revizija protiv pravosnažnog drugostepenog rješenja nije dozvoljena |
Sudska odluka o ponovnom utvrđivanju granica ne odlučuje o državini i pravu svojine na parcelama koje se graniče. Za ta pitanja vodi se poseban postupak.
Ograda, zid i drvo na granici
| Situacija | Pravilo |
| Ograda na međi | Pretpostavlja se da je zajednička svojina susjeda; troškove održavanja dijele na jednake djelove |
| Nova zajednička ograda | Potrebna saglasnost oba susjeda, inače odlučuje sud |
| Ograda samo na jednom zemljištu | Pripada vlasniku tog zemljišta |
| Obaveza ograđivanja | Svaki vlasnik ograđuje prostor sa desne strane svog ulaza, gledano sa puta, ako drukčije nije propisano ili uobičajeno |
| Drvo na međi | Zajednička svojina susjeda; svako bere plodove sa grana nad svojim zemljištem |
| Grane i žile | Vlasnik zemljišta može posjeći grane u svom vazdušnom prostoru i ukloniti žile koje mu smetaju |
Ako je zgrada izgrađena na svom zemljištu, ali je pri tom prekoračena međa, vlasnik zauzetog zemljišta može tražiti vraćanje u pređašnje stanje kada je to moguće bez znatnije štete po ostatak zgrade ili kada bi mu inače prijetila nesrazmjerno velika šteta. Ako ti uslovi nijesu ispunjeni, sud graditelju utvrđuje službenost ili pravo svojine na zauzetoj površini, a vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu.
Kratka lista prije kupovine placa
| Provjera | Zašto |
| List nepokretnosti i katastarski plan | Broj, površina i oblik parcele |
| Snimanje granica na terenu | Da li se međni znaci i ograde poklapaju sa katastarskom linijom |
| Planski dokument | Da li je plac cijela urbanistička parcela ili njen dio |
| Pristup | Da li urbanistička parcela ima kolski pristup |
| Dio parcele | Da li je dioba provedena prije ugovora |
| Spor sa susjedom | Da li je u listu nepokretnosti upisana zabilježba spora |
Kako se čita list nepokretnosti, objašnjava naš tekst o listu nepokretnosti, a ostale provjere prije potpisa tekst o tome da li je kupovina nekretnine sigurna. Placeve možete oglasiti ili pronaći u našoj kategoriji nekretnina.
Često postavljana pitanja
Koliko košta geodetski elaborat? Zakon o katastru ne propisuje cijenu radova geodetske organizacije; ona se ugovara. Vlada propisuje naknade samo za podatke i usluge katastra.
Koliko traje izrada elaborata? Geodetska organizacija treba da dostavi elaborat u roku od 30 dana od prijave, osim kada se radi po ugovoru, a katastar ga pregleda i vraća u roku od 30 dana od prijema.
Može li se svaka parcela podijeliti? Ne. Od izmjena iz decembra 2025. parcelacija parcela u obuhvatu planskog dokumenta dozvoljena je samo ako nijesu privedene namjeni i ako na njima nema izgrađenih objekata.
Kako se sudskim putem utvrđuje međa? Predlogom sudu u vanparničnom postupku. Sud pokušava sporazum, zatim izlazi na lice mjesta sa vještakom geodetske struke i odlučuje po jačem pravu, posljednjem mirnom posjedu ili pravičnosti.
Čija je ograda na granici placa? Za ogradu na međi pretpostavlja se da je zajednička svojina susjeda, ako se drukčije ne dokaže. Ograda koja je samo na jednom zemljištu pripada njegovom vlasniku.
Izvori
Geodetske organizacije, održavanje katastra i rokove uređuje Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti (Službeni list RCG 29/2007 i Službeni list CG 32/2011, 40/2011, 43/2015, 37/2017, 17/2018 i 160/2025, članovi 98, 137 do 142, 157 do 161 i 174). Urbanističku parcelu uređuje Zakon o uređenju prostora (Službeni list CG 19/2025, 28/2025, 49/2025 i 114/2026, članovi 58 do 61), susvojinu, prekoračenje međe, ogradu i uređenje međa Zakon o svojinsko-pravnim odnosima (Službeni list CG 19/2009 i 29/2025, članovi 48, 49, 131 i 251 do 256), a sudski postupak Zakon o vanparničnom postupku (Službeni list RCG 27/2006 i Službeni list CG 20/2015, 67/2019 i 123/2024, članovi 181 do 189). Fijaka je oglasni prostor i ne daje pravne savjete; za konkretnu parcelu obratite se licenciranoj geodetskoj organizaciji.