Kako se upisuje pravo služnosti puta? Na osnovu ugovora u pisanom obliku sa ovjerom, za koji Zakon o notarima traži formu notarskog zapisa, ili na osnovu pravosnažne odluke suda. Upisuje se u G list, kao pravo povlasnog i teret poslužnog dobra, sa skicom ako je prolaz prostorno ograničen.
Pretraga pokazuje šta se traži o pravu prolaza: uz "pravo služnosti" idu "puta", "prolaza i provoza", "primjer" i "zakon", a uz "služnost prolaza" još "nužnog prolaza", "kolnog prolaza", "kroz tuđu nekretninu" i "naknada". Izraz "služnost" je uobičajen u govoru; crnogorski Zakon o svojinsko-pravnim odnosima isto pravo zove stvarna službenost.
Ovaj tekst objašnjava šta je službenost prolaza, na koja tri načina nastaje, šta je nužni prolaz, kako se upisuje u katastar, kada prestaje i šta provjeriti prije kupovine placa do kojeg se dolazi preko tuđe parcele.
Šta je stvarna službenost
Stvarna službenost je pravo vlasnika jedne nepokretnosti da za potrebe te nepokretnosti vrši određene radnje na nepokretnosti drugog vlasnika, ili da od njega zahtijeva da se uzdržava od određenih radnji. Zakon koristi dva izraza koja se ponavljaju u svakom ugovoru i presudi:
| Izraz | Značenje |
| Povlasno dobro | Nepokretnost u čiju korist službenost postoji, na primjer vaš plac |
| Poslužno dobro | Nepokretnost koja trpi službenost, na primjer susjedna parcela preko koje prolazite |
Službenosti mogu biti stvarne i lične. Lične službenosti su pravo plodouživanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja i vezane su za osobu, a ne za nepokretnost. Pravo prolaza je tipična stvarna službenost: pripada svakom ko je vlasnik povlasnog dobra, pa prelazi i na kupca.
Službenost se vrši na način kojim se poslužno dobro najmanje opterećuje. Nove potrebe povlasnog dobra koje nijesu posljedica njegovog normalnog razvoja ne proširuju obim službenosti. Ako se službenost vrši na jednom dijelu poslužnog dobra, vlasnik tog dobra može o svom trošku tražiti da se prolaz premjesti na drugo mjesto istog dobra, ako vršenje time neće biti otežano. Troškove održavanja puta ili uređaja potrebnog za službenost snosi vlasnik povlasnog dobra, a ako put služi i vlasniku poslužnog dobra, troškove dijele srazmjerno koristi.
Tri načina zasnivanja
| Način | Kako nastaje | Na šta paziti |
| Ugovor | Upisom u katastar | Ugovor mora biti pisan i ovjeren; Zakon o notarima za pravne poslove čiji je predmet sticanje stvarnih prava na nepokretnostima traži formu notarskog zapisa |
| Odluka suda ili drugog državnog organa | Danom pravosnažnosti odluke | Donosi se kada vlasnik povlasnog dobra ne može koristiti svoje dobro bez korišćenja tuđeg |
| Održaj | Protekom zakonskog roka | Samo za vidljive službenosti; prema trećem savjesnom licu djeluje tek od upisa u katastar |
Vlasnik dvije nepokretnosti može i sam jednu od njih opteretiti službenošću u korist druge, što je korisno prije prodaje jednog od dva susjedna placa.
Rokovi održaja
| Situacija | Rok |
| Vlasnik povlasnog dobra faktički je vršio službenost, a vlasnik poslužnog dobra se nije protivio | 20 godina |
| Savjestan i zakonit držalac službenosti | 10 godina |
| Savjesna državina | 15 godina |
Održajem se ne može steći službenost koja je vršena silom, prevarom, zloupotrebom povjerenja ili koja je ustupljena do opoziva. Službenost je vidljiva ako je njeno postojanje praćeno spoljnim vidljivim znakom, kao što je utaban put ili kapija u zidu. Stečena održajem, službenost se prema trećem savjesnom licu može istaći tek od upisa u katastar, pa je upis važan i kada je rok već istekao.
Nužni prolaz
Vlasnik nepokretnosti koja nema izlaz na javni put, ili do njega može doći samo uz pretjerano zaobilaženje, ima pravo da uz plaćanje naknade traži prolaz preko tuđeg zemljišta. Zakon takvu parcelu zove opkoljeno zemljište ili enklava.
- Obim. Nužni prolaz može biti ustanovljen za pješake, kola, motorna vozila i poljoprivredne mašine.
- Enklava nastala diobom. Ako je parcela ostala bez izlaza zato što je veća parcela podijeljena, prolaz se može dozvoliti samo preko zemljišta koje je do diobe s njom činilo cjelinu.
- Kuća i dvorište. Nužni prolaz se ne može ustanoviti preko kuće i dvorišta, osim kad nema drugog izlaza na javni put.
- Novi javni put. Ako se izgradi novi javni put ili prestanu razlozi za prolaz, vlasnik opterećenog zemljišta može tražiti ukidanje, uz vraćanje dijela primljene naknade po procjeni suda.
- Otkup. Vlasnik opterećenog zemljišta može tražiti da imalac prava otkupi dio zemljišta koji služi za prolaz.
Zakon posebno uređuje i postavljanje vodova: vlasnik zemljišta je dužan da uz naknadu dozvoli postavljanje vodovodnih i kanalizacionih cijevi, kablova i stubova ako bi postavljanje na drugom mjestu iziskivalo nesrazmjerne troškove.
Naknada
Vlasnik poslužnog dobra ima pravo na naknadu za ustanovljenu službenost. Zakon ne propisuje iznos. Ako se vlasnici ne dogovore, visinu utvrđuje sud na zahtjev vlasnika poslužnog dobra, vodeći računa o svim okolnostima, a naročito o izmakloj koristi i umanjenoj vrijednosti poslužnog dobra.
Upis u katastar
Upisom u katastar nepokretnosti stiču se, prenose, ograničavaju i prestaju prava na nepokretnostima, ako zakon ne određuje drukčije. Stvarne službenosti upisuju se u G list lista nepokretnosti, kao pravo vlasnika povlasnog dobra i kao teret na poslužnom dobru. Upisuju se sa sadržajem i obimom prava, bez novčane vrijednosti. Kada je službenost prostorno ograničena, na primjer na traku širine puta, granice se smatraju tačno određenim ako su ucrtane u skici priloženoj uz ispravu za upis. Kako se čita G list, objašnjava naš tekst o listu nepokretnosti.
Kada službenost prestaje
| Razlog | Uslov |
| Nevršenje uz protivljenje | Vlasnik poslužnog dobra se protivi, a vlasnik povlasnog dobra tri uzastopne godine ne vrši pravo |
| Nevršenje | Službenost se ne vrši za vrijeme potrebno za sticanje održajem |
| Isti vlasnik | Ista osoba postane vlasnik oba dobra |
| Prestanak potrebe | Službenost postane nepotrebna za korišćenje povlasnog dobra |
| Promijenjene prilike | Korist za povlasno dobro postane nesrazmjerna teretu; ukidanje uz pravičnu naknadu |
| Propast dobra | Vršenje trajno onemogućeno; ako se poslužno dobro obnovi u roku od pet godina, službenost se vraća u ranijem obimu |
| Istek roka | Službenost ustanovljena na određeno vrijeme |
Kada se povlasno dobro podijeli, službenost ostaje u korist svih djelova, ali vlasnik poslužnog dobra može tražiti da prestane za dio kojem ne služi.
Šta provjeriti prije kupovine placa
Vidljiv put do placa nije isto što i upisano pravo prolaza. Zakon o uređenju prostora traži da urbanistička parcela ima obezbijeđen kolski pristup sa gradske saobraćajnice ili javnog puta, u skladu s planskim dokumentom; samo u starim gradskim jezgrima i na terenima nepovoljne konfiguracije sa postojećim objektima dovoljan je pješački ili biciklistički pristup. Kako se plac provjerava od klase zemljišta do dozvole, objašnjava naš tekst o kupovini placa i izgradnji kuće.
| Provjera | Zašto |
| G list vašeg placa | Da li je službenost prolaza upisana kao pravo u korist placa |
| G list susjedne parcele | Da li je ista službenost upisana kao teret |
| Skica uz ugovor o službenosti | Širina i trasa prolaza moraju biti tačno određene |
| Da li je put javni ili na privatnoj parceli | Javni put ne traži službenost |
| Ko održava put | Troškove snosi vlasnik povlasnog dobra, osim ako put služi i drugom |
| Kupoprodajni ugovor | Neka navede upisanu službenost i skicu |
Ostale provjere prije potpisa navodi naš tekst o tome da li je kupovina nekretnine sigurna, a tok ugovora kod notara tekst o kupoprodajnom ugovoru. Placeve i kuće možete oglasiti ili pronaći u našoj kategoriji nekretnina.
Često postavljana pitanja
Da li je služnost isto što i službenost? Da. Crnogorski zakon koristi izraz stvarna službenost; služnost je uobičajen izraz u govoru za isto pravo.
Šta je nužni prolaz? Pravo vlasnika parcele bez izlaza na javni put da uz naknadu traži prolaz preko tuđeg zemljišta. Ne može se ustanoviti preko kuće i dvorišta, osim kad nema drugog izlaza.
Kolika je naknada za služnost prolaza? Zakon ne propisuje iznos. Vlasnici se mogu dogovoriti, a ako se ne dogovore, sud određuje naknadu prema izmakloj koristi i umanjenoj vrijednosti poslužnog dobra.
Može li se služnost steći održajem? Može, ako je vidljiva. Rok je 20 godina faktičkog vršenja bez protivljenja vlasnika, 10 godina za savjesnog i zakonitog držaoca i 15 godina za savjesnu državinu.
Da li služnost prelazi na novog vlasnika placa? Da. Stvarna službenost pripada svakom vlasniku povlasnog dobra i tereti svakog vlasnika poslužnog dobra.
Izvori
Službenosti, nužni prolaz, naknadu i prestanak uređuje Zakon o svojinsko-pravnim odnosima (Službeni list CG 19/2009 i 29/2025, članovi 193 do 216 i 222); izmjena iz 2025. ne dira odredbe o službenostima. Upis uređuje Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti (Službeni list RCG 29/2007 i Službeni list CG 32/2011, 40/2011, 43/2015, 37/2017, 17/2018 i 160/2025, članovi 8, 53, 78 i 79), formu notarskog zapisa Zakon o notarima (član 52), a kolski pristup urbanističkoj parceli Zakon o uređenju prostora (Službeni list CG 19/2025, član 59). Fijaka je oglasni prostor i ne daje pravne savjete; za konkretan prolaz provjerite list nepokretnosti i obratite se notaru.