Podjela imovine nakon razvoda u Crnoj Gori: bračna tekovina, posebna imovina, stan, kredit i porez

U Crnoj Gori imovina koju supružnici steknu radom u toku braka je njihova zajednička imovina (bračna tekovina) i, ako se ne dogovore drugačije, dijeli se na jednake djelove. Ono što je svako od vas imao prije braka i što je u braku dobio nasljeđem ili poklonom ostaje njegova posebna imovina. Stan kupljen u braku smatra se zajedničkim i kad je u katastru upisan samo na jednog supružnika, a bivši supružnici pri diobi zajedničke imovine zbog razvoda ne plaćaju porez na promet nepokretnosti.

Pravila daje Porodični zakon, a poreze zakoni o porezu na promet nepokretnosti i porezu na dohodak. Ovaj vodič objašnjava šta ulazi u zajedničku imovinu, kako se dijeli, šta biva sa kreditom, šta mijenja bračni ugovor i šta važi kada su supružnici stranci.

Šta je zajednička, a šta posebna imovina?

Posebnom imovinom svako upravlja i raspolaže sam. Ako je tokom braka vrijednost posebne imovine jednog supružnika neznatno porasla, drugi ima pravo na novčano potraživanje srazmjerno svom doprinosu, a ako je porasla znatno, ima pravo na udio u toj imovini srazmjerno doprinosu. To je čest slučaj kod naslijeđene kuće koju ste zajedno renovirali.

Ista pravila važe i za vanbračnu zajednicu: imovina stečena radom vanbračnih partnera je njihova zajednička imovina.

Šta ako je stan upisan samo na jednog supružnika?

Zajednička imovina upisuje se u katastar na ime oba supružnika, bez određenih djelova. Ako je kao vlasnik upisan samo jedan supružnik, smatra se da je upis izvršen na ime oba, osim ako je upis izvršen na osnovu pisanog ugovora između supružnika. Ako ste upisani kao suvlasnici sa određenim djelovima, na primjer po jednu polovinu, smatra se da ste zajedničku imovinu već podijelili.

Dok imovina nije podijeljena, nijedan supružnik ne može svojim dijelom raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom, a zajedničkom imovinom supružnici upravljaju i raspolažu zajednički i sporazumno. Kako je stan upisan, provjerite u listu nepokretnosti.

Kako se imovina dijeli: sporazumom ili pred sudom?

• Sporazum. Supružnici mogu podijeliti imovinu tako što odrede djelove u cijeloj imovini ili na pojedinoj stvari, tako što svako dobije pojedine stvari ili tako što jedan isplati drugome vrijednost njegovog dijela. Sporazum mora biti u pisanoj formi.
• Sud. Ako nema sporazuma, imovina se dijeli na jednake djelove. Supružnik koji dokaže da je njegov doprinos očigledno i značajno veći može tražiti diobu prema doprinosu. Sud tada cijeni ne samo prihode, već i pomoć drugom supružniku, rad u domaćinstvu, brigu o djeci i svaki drugi rad na održavanju i uvećanju imovine.

Diobu možete tražiti i u toku braka i poslije razvoda. Pravo na diobu imaju i nasljednici umrlog supružnika, kao i povjerilac jednog supružnika koji svoje potraživanje ne može naplatiti iz njegove posebne imovine. Na zahtjev supružnika u njegov dio prvo ulaze stvari koje mu služe za zanimanje, stvari isključivo za ličnu upotrebu dobija pored svog dijela, a roditelj kome su povjerena djeca dobija i stvari namijenjene djeci.

Kako teče razvod i gdje se rješava imovina?

1. Zahtjev. Razvod se traži tužbom ili zajedničkim predlogom za sporazumni razvod. Uz sporazumni predlog prilaže se pisani sporazum o vršenju roditeljskog prava i o diobi zajedničke imovine.
2. Medijacija. Sud stranke upućuje na prvi sastanak sa medijatorom radi mirenja ili sporazuma o djeci i imovini, osim kada zbog sumnje na nasilje u porodici medijacija ne bi bila svrsishodna. Mirenje se završava u roku od mjesec dana, a postupak za sporazum o posljedicama razvoda u roku od 60 dana.
3. Presuda. Poravnanje o podjeli imovine postignuto u medijaciji unosi se u presudu o razvodu. Kod sporazumnog razvoda sud ne ispituje razloge, a predlog se može povući do pravosnažnosti presude.
4. Kraj braka. Brak prestaje kada presuda o razvodu postane pravosnažna.

Ako jedan supružnik podnese tužbu, a drugi do zaključenja glavne rasprave izričito izjavi da je ne osporava, smatra se da su podnijeli predlog za sporazumni razvod. Razvod se ne može tražiti za vrijeme trudnoće žene niti dok dijete ne navrši godinu dana, osim ako žena pristane.

Primjer: stan od 160.000 eura

Šta se dešava sa dugovima i kreditom?

Za dug koji je preuzeo sam, supružnik odgovara svojom posebnom imovinom i svojim udjelom u zajedničkoj imovini. Za obaveze preuzete radi tekućih potreba bračne zajednice i za obaveze koje po opštim propisima terete oba supružnika, supružnici odgovaraju solidarno, i zajedničkom i posebnom imovinom.

Ako ste kredit potpisali oboje, oboje ostajete dužnici banke i poslije razvoda. Dogovor da jedan od vas preuzme cijeli dug obavezuje banku tek kada ona na to pristane. Stan pod hipotekom se može prodati ili prenijeti, a kako se hipoteka briše, objašnjava naš tekst o prodaji stana pod hipotekom.

Šta mijenja bračni ugovor?

Bračnim ugovorom supružnici prije ili u toku braka uređuju imovinske odnose na postojećoj i budućoj imovini drugačije od zakonskog režima. Ugovor se zaključuje u pisanoj formi i ovjerava kod notara, koji ga strankama čita i upozorava ih da se njime isključuje zakonski režim zajedničke imovine. Bračni ugovor koji se odnosi na nepokretnosti upisuje se u katastar.

Da li se plaća porez i kako se upisuje nova podjela?

• Porez na promet nepokretnosti ne plaćaju bivši bračni drugovi pri diobi zajedničke imovine zbog razvoda braka. Kako se inače obračunava ovaj porez, objašnjava naš tekst o porezu na promet nepokretnosti.
• Porez na kapitalni dobitak se ne plaća na prenos između bračnih drugova koji je direktno povezan sa razvodom. Ako stan kasnije prodate, pravila za prodaju opisuje naš tekst o porezu na kapitalni dobitak.
• Katastar. Nova podjela upisuje se u katastar na osnovu sporazuma o diobi ili pravosnažne presude. Ako postanete suvlasnici sa određenim djelovima, prodaju dijela uređuju pravila o suvlasništvu, opisana u našem tekstu o suvlasništvu i pravu preče kupovine.

Šta još treba znati?

• Pokloni. Pokloni koje ste jedno drugome dali prije ili u toku braka ne vraćaju se. Vraćaju se samo pokloni iz posebne imovine koji su nesrazmjerno veliki u odnosu na cijelu imovinu poklonodavca, osim ako bi to bila očigledna nepravda.
• Stanovanje sa djetetom. Dijete i roditelj kome je povjereno imaju pravo stanovanja u stanu čiji je vlasnik drugi roditelj, ako nemaju useljiv stan u svojini, najduže do punoljetstva djeteta.
• Supružnici stranci. Sud u Crnoj Gori nadležan je za razvod i imovinske odnose ako je jedan supružnik crnogorski državljanin, ako oba imaju uobičajeno boravište u Crnoj Gori ili ako ga ima jedan od njih, osim kada je očigledno da odluka ne bi bila priznata u državi čije državljanstvo ima neko od njih. Za razvod se primjenjuje pravo zajedničkog državljanstva supružnika, a kad ga nemaju, pravo zajedničkog uobičajenog boravišta. Kako se za brak sa strancem pripremaju dokumenta, opisuje naš vodič o sklapanju braka sa strancem.

Kontrolna lista

Često postavljana pitanja

Da li se imovina nakon razvoda uvijek dijeli na pola? Ne uvijek. Bez sporazuma dijeli se na jednake djelove, ali supružnik koji dokaže očigledno i značajno veći doprinos može dobiti veći dio.

Da li je stan kupljen u braku zajednički i kad je upisan na jednog supružnika? Da, smatra se da je upis izvršen na oba supružnika, osim ako je upis izvršen na osnovu pisanog ugovora između njih.

Da li nasljedstvo ulazi u podjelu imovine? Ne. Nasljedstvo i poklon dobijeni u toku braka su posebna imovina, ali drugi supružnik može tražiti novac ili udio ako je doprinio povećanju njihove vrijednosti.

Da li se plaća porez kada jedan supružnik preuzme stan? Porez na promet nepokretnosti ne plaćaju bivši supružnici pri diobi zajedničke imovine zbog razvoda, a porez na kapitalni dobitak se ne plaća na prenos direktno povezan sa razvodom.

Ko otplaćuje kredit poslije razvoda? Ako ste ga potpisali oboje, oboje ostajete dužnici banke. Dogovor da dug preuzme jedan od vas obavezuje banku tek kad ona pristane.

Može li se imovina podijeliti i bez razvoda? Da. Diobu zajedničke imovine možete tražiti i u toku braka, a sporazum o diobi mora biti u pisanoj formi.

Izvori

Imovinske odnose supružnika i razvod uređuje Porodični zakon (Službeni list RCG 1/2007 i Službeni list CG 53/2016 i 76/2020, članovi 45, 56 do 58, 285 do 306, 309 i 322 do 343), oslobođenje od poreza Zakon o porezu na promet nepokretnosti (Službeni list CG 36/2013, 3/2023, 28/2023, 33/2026 i 132/2026, član 14) i Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica (član 37g), preuzimanje duga Zakon o obligacionim odnosima (Službeni list CG 47/2008, 22/2017, 123/2024, 94/2026 i 117/2026, član 455), a nadležnost i mjerodavno pravo za supružnike strance Zakon o međunarodnom privatnom pravu (Službeni list CG 1/2014, članovi 80, 81, 85 i 130). Propisi su provjereni 24. septembra 2026. Fijaka je oglasni prostor i ne daje pravne savjete; za konkretan razvod obratite se advokatu.