Koliko košta ostavinski postupak kod notara? Naknada notara iznosi 65 € za zaostavštinu do 5.000 €, a preko toga 65 € i 0,5% na višak, najviše 350 €, uz PDV i troškove postupka.
Stan ili kuća često mijenjaju vlasnika ne prodajom, nego nasljeđem. Pretraga to potvrđuje: uz "ostavinski postupak" najčešće idu "kod notara", "crna gora" i "cijena", a traže se i "koliko traje ostavinski postupak kod notara", "ostavinska rasprava posle smrti roditelja", "porez na nasljedstvo od roditelja" i "da li naslednici prvog reda placaju porez".
Ovaj tekst prolazi kroz ta pitanja redom: ko nasljeđuje po zakonu, kako postupak ide od smrtovnice do rješenja, šta znači odricanje od nasljeđa, koliko košta notar, kada se plaća porez na promet i do koje mjere nasljednici odgovaraju za dugove.
Nasljeđe prelazi u trenutku smrti, a upis dolazi poslije
Po Zakonu o nasljeđivanju zaostavština prelazi na nasljednike po sili zakona u trenutku smrti ostavioca. Ko su nasljednici i koliki im je dio utvrđuje se u ostavinskom postupku, rješenjem o nasljeđivanju. Pravosnažno rješenje dostavlja se nadležnom organu, a za nepokretnosti je to osnov za upis nasljednika u katastar. Dok se to ne desi, u listu nepokretnosti i dalje stoji ime umrlog.
Stranci u Crnoj Gori imaju, pod uslovom uzajamnosti, ista nasljedna prava kao crnogorski državljani, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, a uzajamnost se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno.
Ko nasljeđuje po zakonu
Ako nema testamenta, nasljeđuje se po nasljednim redovima, a bliži red isključuje dalji:
| Nasljedni red | Ko nasljeđuje | Kako se dijeli |
| Prvi | Djeca i supružnik ostavioca | Na jednake djelove; umjesto ranije umrlog djeteta nasljeđuju njegova djeca |
| Drugi | Supružnik i roditelji, ako nema potomaka | Supružnik polovinu, roditelji polovinu; umjesto umrlog roditelja nasljeđuju braća i sestre ostavioca |
| Treći | Djedovi i babe, ako nema ni potomaka, ni roditelja i njihovih potomaka, ni supružnika | Polovina lozi po ocu, polovina lozi po majci |
| Četvrti | Pradjedovi i prababe | Polovina po ocu, polovina po majci |
Ako su oba roditelja umrla prije ostavioca bez potomaka, supružnik nasljeđuje sve. Vanbračni supružnik je u nasljeđivanju izjednačen sa bračnim, a usvojenik iz potpunog usvojenja sa djetetom. Životni partner lica istog pola je u pravu nasljeđivanja izjednačen sa bračnim supružnikom.
Testamentom se može raspolagati samo dijelom imovine. Potomci, supružnik, usvojenici, roditelji i usvojioci su nužni nasljednici: nužni dio potomaka i supružnika iznosi polovinu, a ostalih nužnih nasljednika trećinu onoga što bi im pripalo po zakonu.
Kako teče postupak
Nasljednici postupak ne moraju pokretati sami: pokreće se po službenoj dužnosti čim sud sazna za smrt.
- Smrtovnica. Organ koji vodi matični registar dužan je da je dostavi ostavinskom sudu u roku od 15 dana od upisa smrti.
- Sud povjerava postupak notaru sa službenim sjedištem na svom području. Nadležan je sud prema prebivalištu, odnosno boravištu ostavioca, a ako ga u Crnoj Gori nije imao, sud na čijem je području pretežni dio zaostavštine.
- Ročište. Notar poziva nasljednike i upozorava ih da do kraja postupka mogu izjaviti da li se primaju nasljeđa ili ga se odriču. Ko ne dođe i ne da izjavu, smatra se da se prima nasljeđa.
- Rješenje o nasljeđivanju. Sadrži nepokretnosti sa podacima iz katastra, nasljednike i njihove djelove. Ako se svi nasljednici dogovore o diobi, notar sporazum unosi u rješenje.
- Prigovor u roku od osam dana. Protiv rješenja notara prigovor se podnosi notaru, a o njemu odlučuje sud koji je povjerio postupak.
- Pravosnažnost i upis. Notar na pravosnažno rješenje stavlja potvrdu o pravosnažnosti, a rješenje se dostavlja nadležnom organu.
Notar vraća predmet sudu ako treba postaviti privremenog staraoca zaostavštine, odrediti mjere obezbjeđenja ili ako povjerioci traže izdvajanje zaostavštine. Ako umrli nije ostavio imovinu, postupak se obustavlja, kao i kad je ostavio samo pokretne stvari, a niko ne traži raspravu. Zakon ne propisuje ukupno trajanje postupka.
Odricanje od nasljeđa
Nasljednik se može odreći nasljeđa izjavom do završetka rasprave. Odricanje ne može biti djelimično ni pod uslovom, i ne može se opozvati. Ne može se odreći onaj ko je već raspolagao zaostavštinom ili njenim dijelom.
Odricanje "u korist" određenog nasljednika, na primjer brata ili sestre, zakon smatra prijemom nasljeđa uz istovremeno ustupanje dijela. Ko se odrekne samo u svoje ime, smatra se kao da nikad nije bio nasljednik, a njegov dio ide dalje kao da je umro prije ostavioca. Nasljednik koji živi u inostranstvu izjavu o odricanju može dati i pred crnogorskim konzularnim predstavnikom ili stranim notarom.
Koliko košta ostavinski postupak kod notara
Po Tarifi o naknadama za rad notara kao povjerenika suda u ostavinskom postupku, na snazi od 9. aprila 2026, notaru za sve radnje u postupku pripada jedna naknada prema vrijednosti zaostavštine:
| Vrijednost zaostavštine | Naknada notara |
| do 5.000 € | 65 € |
| preko 5.000 € | 65 € + 0,5% na iznos preko 5.000 €, najviše 350 € |
Na naknadu se obračunava PDV. Vrijednost utvrđuje notar po slobodnoj ocjeni, na osnovu izjava nasljednika i podataka iz postupka, i to neto: odbijaju se dugovi ostavioca, troškovi sahrane, legati i troškovi popisa i procjene. Za zaostavštinu od 40.000 € naknada iznosi 240 €, a od oko 62.000 € naviše dostiže gornju granicu od 350 €. Ako notar utvrdi da umrli nije ostavio zaostavštinu, naknada mu ne pripada.
Posebno se plaćaju popis i pečaćenje imovine, ako do njih dođe (75% osnovne naknade), procjena vještaka ako je notar odredi, i troškovi koje je notar imao u postupku.
Porez kad se nasljeđuje nekretnina
Nasljeđivanje nekretnine je promet u smislu Zakona o porezu na promet nepokretnosti, a obveznik je nasljednik. Porez ne plaćaju:
- nasljednici prvog nasljednog reda, supružnik i roditelji ostavioca, kao i životni partner lica istog pola koji je sa ostaviocem živio u partnerstvu do smrti: to oslobođenje daje Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola iz 2020, a od 10. septembra 2026. partnera izričito navodi i Zakon o porezu na promet nepokretnosti;
- nasljednik drugog nasljednog reda, za jedan naslijeđeni stan, ako je sa ostaviocem neprekidno živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje godinu dana prije smrti;
- nasljednik koji se u toku postupka odrekne nasljeđa ili ustupi svoj dio drugom sanasljedniku, za taj dio.
Ostali nasljednici, na primjer braća, sestre ili sestrići koji nisu živjeli sa ostaviocem, plaćaju porez po istim stopama kao kod kupovine: 3% do 150.000 €, pa 4.500 € + 5% na iznos preko 150.000 €. Osnovica je tržišna vrijednost, poreska obaveza nastaje danom pravosnažnosti rješenja, a prijava se podnosi u roku od 15 dana. Detalje objašnjava tekst o porezu na promet nepokretnosti.
Kad postanete vlasnik, na red dolazi i godišnji porez na nepokretnosti, uz prijavu opštini u roku od 30 dana od sticanja. Kako se računa, opisali smo u tekstu o porezu na nepokretnosti.
Dugovi ostavioca
Nasljednik odgovara za dugove ostavioca samo do vrijednosti naslijeđene imovine. Kad ima više nasljednika, odgovaraju solidarno, svaki do vrijednosti svog nasljednog dijela, a međusobno dijele dugove srazmjerno djelovima. Ko se odrekao nasljeđa, ne odgovara za dugove. Povjerioci mogu u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljeđa tražiti da se zaostavština odvoji od imovine nasljednika.
Ako je na naslijeđenom stanu upisana hipoteka, ona ostaje dok se dug ne zatvori i hipoteka ne izbriše. Kako to ide kod prodaje, objašnjava tekst o prodaji stana pod hipotekom.
Poslije rješenja: upis i prodaja
Kad je rješenje pravosnažno i nasljednici upisani, stan se može prodati kao i svaki drugi. Ako je nasljednika više, a samo jedan želi da zadrži stan, dogovor o diobi najlakše je unijeti u rješenje o nasljeđivanju. Postupak prodaje opisuju vodič za prodaju stana i tekst o kupoprodajnom ugovoru kod notara, a oglas možete objaviti u kategoriji nekretnina.
Često postavljana pitanja
Ko su nasljednici prvog reda? Djeca i supružnik ostavioca, na jednake djelove. Umjesto djeteta koje je umrlo prije ostavioca nasljeđuju njegova djeca.
Da li nasljednici prvog reda plaćaju porez na nasljeđe? Ne. Nasljednici prvog nasljednog reda, supružnik i roditelji ostavioca oslobođeni su poreza na promet nepokretnosti.
Mogu li se odreći nasljeđa u korist brata ili sestre? Možete, ali zakon to smatra prijemom nasljeđa i ustupanjem dijela. Ako dio ustupite sanasljedniku u toku postupka, za taj dio ne plaćate porez na promet.
Moram li doći u Crnu Goru ako živim u inostranstvu? Izjavu o odricanju od nasljeđa možete dati i pred crnogorskim konzularnim predstavnikom ili stranim notarom. Za ostale izjave potpis mora biti ovjeren od suda ili notara, a možete imati i punomoćnika.
Da li nasljednik odgovara za dugove ostavioca? Samo do vrijednosti naslijeđene imovine. Nasljednik koji se odrekao nasljeđa ne odgovara za dugove.
Izvori
Nasljedni redovi, nužni dio, odricanje i odgovornost za dugove su iz Zakona o nasljeđivanju (Službeni list CG 74/2008, članovi 5, 9 do 20, 27, 28, 130 do 136, 140 i 141). Postupak kod notara uređuje Zakon o vanparničnom postupku (članovi 94 do 99, 119a do 134f). Naknada notara je iz Tarife o naknadama za rad notara kao povjerenika suda u ostavinskom postupku (Službeni list CG 49/2026). Porez uređuje Zakon o porezu na promet nepokretnosti (članovi 8, 9, 11, 14, 15 i 16, sa izmjenom iz Službenog lista CG 132/2026). Položaj životnog partnera uređuju članovi 66 i 67 Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola (Službeni list CG 67/2020). Fijaka je oglasni prostor i ne daje pravne savjete; za konkretnu zaostavštinu konsultujte notara ili advokata.