Da li ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti kod notara? Mora, u formi notarskog zapisa. Notar mora pročitati ugovor i upozoriti primaoca da imovina ne ulazi u zaostavštinu i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici; bez toga ugovor ne važi.
Stan u zamjenu za brigu do kraja života ugovara se ugovorom o doživotnom izdržavanju, i oko njega ima mnogo pitanja. Pretraga ih pokazuje: uz "ugovor o doživotnom izdržavanju" idu "porez", "primer", "i nužni deo", "zakon", "cena" i "obrazac", uz "doživotno izdržavanje" idu "za stan" i "u zamenu za stan", a uz "ugovor o doživotnom izdržavanju porez" i "koliki je porez na ugovor o dozivotnom izdrzavanju".
Ovaj tekst objašnjava šta ugovor obuhvata, zašto bez notarskog zapisa ne važi, kada stan prelazi na davaoca izdržavanja, ko i kada plaća porez, kako se ugovor raskida i kada ga zakonski nasljednici mogu osporiti.
Šta je ugovor o doživotnom izdržavanju
Zakon o obligacionim odnosima ga definiše ovako: jedna strana, davalac izdržavanja, obavezuje se da će drugu stranu ili treće lice, primaoca izdržavanja, izdržavati do smrti, a druga strana joj za to daje svu ili dio svoje imovine. Sticanje je odloženo do trenutka smrti primaoca izdržavanja.
- Ugovor može obuhvatiti samo stvari i prava koja postoje u trenutku zaključenja ugovora.
- Ako drugačije nije ugovoreno, izdržavanje naročito obuhvata stanovanje, hranu, odjeću i obuću, njegu u bolesti i starosti, troškove liječenja i davanja za svakodnevne potrebe.
- Izdržavanje se može ugovoriti za dvoje ili više lica, na primjer za bračni par, i svako od njih ima zasebno pravo na ugovorena davanja.
- Ako je izdržavanje ugovoreno u korist trećeg lica, davalac stiče svojinu smrću svog saugovarača, ako ugovorom nije određeno da svojina prelazi smrću trećeg lica.
Forma: samo notarski zapis
Po Zakonu o notarima ugovori o doživotnom izdržavanju sačinjavaju se u formi notarskog zapisa, a ugovor koji nije sačinjen u toj formi ne proizvodi pravno dejstvo. Zakon o obligacionim odnosima dodaje da notar prije toga mora strankama pročitati ugovor i primaoca izdržavanja naročito upozoriti da imovina koja je predmet ugovora ne ulazi u njegovu zaostavštinu i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici. Notar na samom ugovoru potvrđuje da je to učinjeno; ugovor sačinjen suprotno tome je ništav.
Ugovor je ništav i kad je davalac izdržavanja lice koje se u okviru svog zanimanja ili djelatnosti stara o primaocu, na primjer medicinsko osoblje, bolnica ili agencija, ako prethodno nije dobijena saglasnost nadležnog organa starateljstva.
Šta se dešava sa stanom dok je primalac živ
Primalac izdržavanja ostaje upisan kao vlasnik; davalac stan stiče tek njegovom smrću. Davalac izdržavanja može svoje pravo iz ugovora obezbijediti upisom u javnu knjigu, a za nekretnine je to katastar. Potraživanja primaoca izdržavanja ne mogu se prenijeti na drugog.
Kako se čita šta je upisano na stanu, objašnjava tekst o listu nepokretnosti.
Raskid ugovora
| Situacija | Šta zakon dozvoljava |
| Obje strane se slože | Sporazumni raskid, i pošto je izvršenje počelo |
| Žive zajedno, a odnosi su toliko poremećeni da je zajednički život nepodnošljiv | Svaka strana može tražiti od suda raskid |
| Jedna strana ne izvršava obaveze | Druga strana može tražiti raskid |
| Okolnosti su se promijenile pa je ispunjenje znatno otežano | Sud može odnose iznova urediti, raskinuti ugovor ili pravo primaoca preinačiti u doživotnu rentu |
Kod raskida svaka strana zadržava pravo da od druge traži naknadu koja joj pripada po opštim pravilima imovinskog prava.
Kad davalac izdržavanja umre prvi
Obaveze davaoca izdržavanja poslije njegove smrti prelaze na njegovog bračnog supružnika, odnosno partnera u zajednici života lica istog pola, i potomke koji su pozvani na nasljeđe, ako pristanu. Ako ne pristanu, ugovor se raskida, a oni ne mogu tražiti naknadu za ranije dato izdržavanje. Ako nijesu u stanju da preuzmu obaveze, mogu tražiti naknadu od primaoca izdržavanja, a sud je određuje po slobodnoj ocjeni, cijeneći imovno stanje i jednih i drugih.
Zakonski nasljednici: kada mogu osporiti ugovor
Imovina iz ugovora ne ulazi u zaostavštinu, pa nužni nasljednici na nju nemaju pravo. Zakonski nasljednici primaoca mogu, međutim, tražiti od suda poništaj ako zbog bolesti ili starosti primaoca ugovor za davaoca izdržavanja nije predstavljao nikakvu neizvjesnost.
- Rok je jedna godina od dana saznanja za ugovor, a najkasnije tri godine od smrti primaoca.
- Rok od jedne godine ne može početi da teče prije smrti primaoca.
Po čemu se ovaj ugovor razlikuje od poklona i nasljeđa, pokazuje tabela:
| Pitanje | Doživotno izdržavanje | Poklon | Nasljeđe |
| Kada prelazi svojina | Smrću primaoca izdržavanja | Za života, upisom u katastar | Smrću ostavioca, a upis poslije rješenja o nasljeđivanju |
| Forma | Notarski zapis | Notarski zapis | Ostavinski postupak kod notara |
| Nužni nasljednici | Imovina ne ulazi u zaostavštinu | Pokloni se, pod zakonskim uslovima, dodaju vrijednosti zaostavštine pri obračunu nužnog dijela | Nužni dio se računa od zaostavštine |
Pravila za poklon opisuje tekst o ugovoru o poklonu stana, a za nasljeđe tekst o ostavinskom postupku.
Porez i notar
Porez na promet. Obveznik je davalac izdržavanja, kao sticalac nepokretnosti, a poreska obaveza nastaje danom smrti primaoca izdržavanja. Poresku prijavu davalac podnosi u roku od 15 dana od nastanka obaveze. Porez ne plaća davalac koji je nasljednik prvog nasljednog reda u odnosu na primaoca, na primjer dijete ili bračni supružnik. Ostali plaćaju po stopama od 3% do 150.000 €, pa 4.500 € + 5% na iznos preko 150.000 €, na tržišnu vrijednost: za stan vrijedan 90.000 € to je 2.700 €. Više o obračunu piše u tekstu o porezu na promet nepokretnosti.
Notar. Tarifa iz 2026. nema poseban stav za ovaj ugovor, pa se naknada za notarski zapis računa po tarifnom broju 1, prema vrijednosti predmeta: za stan vrijedan 90.000 € to je 480 €, uz PDV.
Kratka lista prije potpisa
| Provjera | Zašto |
| Da je forma notarski zapis | Bez nje ugovor ne proizvodi pravno dejstvo |
| Šta tačno obuhvata izdržavanje | Zakon daje okvir, a ugovor određuje obim |
| Koje nekretnine su predmet ugovora | Samo one koje postoje u trenutku zaključenja |
| Upis prava davaoca u katastar | Tako davalac obezbjeđuje svoje pravo |
| Ko nastavlja izdržavanje ako davalac umre | Supružnik, odnosno partner, i potomci samo ako pristanu |
| Da li je davalac nasljednik prvog reda | Od toga zavisi porez na promet |
Ako se stan poslije svega prodaje, postupak opisuje vodič za prodaju stana, a oglas možete objaviti u kategoriji nekretnina.
Često postavljana pitanja
Kada davalac izdržavanja postaje vlasnik stana? Smrću primaoca izdržavanja. Do tada je primalac vlasnik, a davalac svoje pravo može obezbijediti upisom u katastar.
Ko plaća porez i kada? Davalac izdržavanja, a obaveza nastaje danom smrti primaoca; prijava se podnosi u roku od 15 dana. Davalac koji je nasljednik prvog nasljednog reda primaoca, na primjer dijete ili supružnik, ne plaća porez na promet.
Mogu li nasljednici osporiti ugovor o doživotnom izdržavanju? Zakonski nasljednici mogu tražiti poništaj ako zbog bolesti ili starosti primaoca ugovor za davaoca nije predstavljao nikakvu neizvjesnost. Rok je godinu dana od saznanja za ugovor, a najkasnije tri godine od smrti primaoca.
Može li se ugovor raskinuti? Može, sporazumno, ili kod suda ako strane žive zajedno a odnosi su nepodnošljivi, ako jedna strana ne izvršava obaveze ili ako su se okolnosti bitno promijenile.
Šta ako davalac izdržavanja umre prije primaoca? Obaveze prelaze na njegovog supružnika, odnosno partnera, i potomke pozvane na nasljeđe ako pristanu. Ako ne pristanu, ugovor se raskida bez naknade za ranije dato izdržavanje.
Izvori
Pojam, forma, raskid, prava nasljednika i smrt davaoca izdržavanja uređeni su Zakonom o obligacionim odnosima (Službeni list CG 47/2008, članovi 1075 do 1086, sa izmjenom članova 1085 i 1086 iz Službenog lista CG 123/2024). Obavezna forma notarskog zapisa je iz člana 52 Zakona o notarima, a obračun nužnog dijela iz člana 30 Zakona o nasljeđivanju. Porez uređuje Zakon o porezu na promet nepokretnosti (članovi 8, 11, 12, 15 i 16), a naknadu notara Tarifa o naknadama za rad i naknadama troškova notara (Službeni list CG 49/2026, tarifni broj 1). Fijaka je oglasni prostor i ne daje pravne savjete; za konkretan ugovor konsultujte notara ili advokata.