Jednaka zarada i transparentnost plata 2026: zarada u oglasu, šta poslodavac ne smije da pita i kako da tražite podatke o platama

Izmjene Zakona o radu („Sl. list CG", br. 51/2026), koje važe od 23. aprila 2026., uvele su pravila o transparentnosti zarada po uzoru na Direktivu EU 2023/970. Poslodavac u oglasu ili prije zaključenja ugovora mora da navede početnu zaradu ili raspon zarade i kolektivni ugovor koji uređuje zarade, a od kandidata ne smije da traži podatke o zaradi kod sadašnjeg ili prethodnih poslodavaca. Zaposleni može da traži podatke o svojoj prosječnoj bruto zaradi i o prosječnim zaradama po polu za isti rad ili rad iste vrijednosti, a poslodavac odgovara pisano u roku od 45 dana. Ugovor o radu ne smije da zabrani zaposlenom da govori o svojoj zaradi, a u sporu o nejednakoj zaradi teret dokazivanja prelazi na poslodavca. Poslodavci sa više od 100 zaposlenih izvještavaće o razlici u zaradama muškaraca i žena, ali se rokovi za te izvještaje primjenjuju tek od 1. juna 2031.

U ovom vodiču objašnjavamo šta poslodavac mora da kaže o zaradi prije zapošljavanja, šta ne smije da pita, kako da tražite podatke o platama, šta ako zarađujete manje za isti rad i šta važi za velike poslodavce.

Šta poslodavac mora da kaže o zaradi prije zapošljavanja?

• U oglasu za slobodno radno mjesto, ili na drugi način koji navede u oglasu, poslodavac upoznaje kandidata sa početnom zaradom ili rasponom zarade za to radno mjesto i sa kolektivnim ugovorom koji uređuje zarade kod njega.
• Poslodavac koji nema obavezu oglašavanja iste podatke saopštava licu sa kojim namjerava da zaključi ugovor o radu.
• Nazive radnih mjesta u oglasu poslodavac navodi na rodno neutralan način.
• Poslodavac koji kandidata ne informiše o zaradi plaća kaznu od 1.000 do 10.000 eura, odgovorno lice od 100 do 1.000 eura, a preduzetnik od 500 do 5.000 eura.

Šta poslodavac ne smije da pita ni da zabrani?

• Od kandidata ne smije da traži podatke o porodičnom statusu i planiranju porodice, o tome da li živi u braku, vanbračnoj zajednici ili životnom partnerstvu, ni podatke o zaradi koju ostvaruje ili je ostvarivao kod prethodnih poslodavaca.
• Ugovor o radu ne smije da sadrži odredbu kojom se zaposlenom zabranjuje da iznosi podatke o svojoj zaradi radi ostvarivanja prava na jednaku zaradu.
• Iznošenje podataka o zaradi radi jednake zarade, podnošenje žalbe ili tužbe protiv poslodavca i obraćanje nadležnim organima ne smatraju se opravdanim razlogom za otkaz.
• Zaposleni koji je pokrenuo postupak za zaštitu prava ne smije zbog toga da trpi štetne posljedice.

Kako da tražite podatke o platama?

• Muškarcima i ženama, kao i svim zaposlenima bez obzira na druga lična svojstva, zakon garantuje jednaku zaradu za isti rad ili rad iste vrijednosti.
• Isti rad ili rad iste vrijednosti postoji kada dvoje zaposlenih rade isti posao u istim ili sličnim uslovima, uz uporediv nivo kvalifikacije, odgovornosti, vještina, uslova i rezultata rada, ili imaju isti koeficijent složenosti poslova.
• Na vaš zahtjev poslodavac dostavlja podatke o vašoj prosječnoj bruto zaradi u prethodnoj godini i o prosječnoj bruto zaradi, razvrstanoj po polu, za zaposlene koji rade isti rad ili rad iste vrijednosti.
• Zahtjev podnosite lično ili preko ovlašćenog sindikalnog predstavnika, odnosno predstavnika zaposlenih.
• Poslodavac jednom godišnje obavještava zaposlene o tom pravu. Ako podatke ne dostavi, pravno lice plaća od 2.000 do 20.000 eura, odgovorno lice od 200 do 2.000 eura, a preduzetnik od 500 do 6.000 eura.

Šta ako zarađujete manje za isti rad?

• Imate pravo na naknadu materijalne štete u visini izgubljene zarade i drugih primanja, kao i na naknadu nematerijalne štete.
• U tom postupku može da vas zastupa sindikat ili predstavnik zaposlenih.
• Odluka poslodavca ili ugovor o radu koji krše pravo na jednaku zaradu su ništavi.
• Kada iznesete činjenice iz kojih se može pretpostaviti diskriminacija, poslodavac mora da dokaže da niste stavljeni u nepovoljniji položaj. Poređenje se ne ograničava na istog poslodavca ni na zaposlene koji rade u isto vrijeme kad i vi.
• Ako spor izgubite iz formalnih razloga, sud vas na vaš prijedlog može osloboditi troškova postupka, koji se tada plaćaju iz sredstava suda.

Šta važi za poslodavce sa više od 100 zaposlenih?

• Poslodavac sa više od 100 zaposlenih dostavlja Socijalnom savjetu izvještaj o razlikama u zaradama muškaraca i žena, uključujući udio po osam platnih grupa.
• Poslodavci sa 100 do 149 zaposlenih izvještaj šalju jednom u tri godine do kraja aprila, sa 150 do 249 zaposlenih jednom u tri godine do kraja juna, a sa 250 i više zaposlenih jednom godišnje do kraja decembra. Ovi rokovi se primjenjuju od 1. juna 2031.
• Ako izvještaj pokaže neobrazloženu razliku od najmanje 5% u nekoj platnoj grupi koju poslodavac ne ispravi u roku od šest mjeseci, Socijalni savjet donosi zaključak, a poslodavac sa sindikatom u roku od šest mjeseci izrađuje zajedničku procjenu zarada.

Iznos minimalne zarade opisuje naš tekst o minimalnoj zaradi, a prelazak sa određenog na neodređeno vrijeme tekst o ugovoru na određeno vrijeme. Nova pravila za početak posla opisuje tekst o probnom radu, a druge novine iz istih izmjena tekst o očinskom odsustvu.

Česta pitanja

Da li poslodavac mora da navede platu u oglasu? Da, od 23. aprila 2026. poslodavac u oglasu ili na način naveden u oglasu upoznaje kandidata sa početnom zaradom ili rasponom zarade i sa kolektivnim ugovorom.

Smije li poslodavac da me pita koliku platu imam sada? Ne, izmijenjeni zakon zabranjuje da od kandidata traži podatke o zaradi kod sadašnjeg ili prethodnih poslodavaca.

Mogu li kolegama da kažem koliko zarađujem? Da, ugovor o radu ne smije da vam zabrani iznošenje podataka o zaradi radi ostvarivanja prava na jednaku zaradu.

U kom roku poslodavac odgovara na zahtjev za podatke o zaradi? Pisano, najkasnije u roku od 45 dana od podnošenja zahtjeva.

Ko dokazuje u sporu o nejednakoj zaradi? Kada zaposleni iznese činjenice iz kojih se može pretpostaviti diskriminacija, poslodavac dokazuje da zaposleni nije stavljen u nepovoljniji položaj.

Od kada veliki poslodavci izvještavaju o razlici u zaradama? Rokovi za izvještaje Socijalnom savjetu primjenjuju se od 1. juna 2031.

Izvori

Zaradu u oglasu, zabranu pitanja o prethodnoj zaradi, pravo na podatke o zaradama, teret dokazivanja, izvještaje, kazne i odloženu primjenu uređuje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu („Sl. list CG", br. 51/2026, čl. 10, 11, 13, 29, 30, 43, 44, 49, 60, 61, 64 i 66), a evropski okvir za transparentnost zarada opisuje stranica Evropske komisije o jednakoj zaradi. Podaci su provjereni 28. septembra 2026. Fijaka je oglasni prostor; ovaj tekst nije pravni savjet.